Странице

Ćelavost kod žena


Ćelavost kod žena

Ćelavost se označava kao problem muškaraca, ali to nije sasvim tačno. Javlja se kod osoba oba pola, ali kod žena ne dostiže razmere potpunog nedostatka kose kao kod muškaraca. Ipak, često se navodi podatak da 20% žena u toku života ima izvesne probleme sa opadanjem kose.

Dlake na glavi imaju cikličan rast. Dlaka, po nicanju, aktivno raste oko 1000 dana (dnevno  0.35 – 0.4 mm), i može dostići dužinu do 50 cm. Zatim ulazi u fazu mirovanja koja traje oko 100 dana i konačno ispada. Dnevno normalno ispadne od 50 do 100 dlaka. Tada ćelije folikula1 počinju da stvaraju novu dlaku. Broj ciklusa dlake je genetski određen za svaku dlaku kod svakog čoveka. Trajanje ciklusa se starenjem smanjuje.

Najčešći oblik ćelavosti kod žena (i muškaraca) je alopecija androgenetika, gubitak kose uslovljen polnim hormonima. (Reč alopecija na grčkom jeziku znači lisičja šuga, a u medicinskoj terminologiji označava pojavu opadanja kose, tj. ćelavost.) Ovo je nasledni oblik progresivnog gubitka kose a posledica je povišene osetljivosti folikula kose na androgene (muške polne hormone), prvenstveno na testosteron. Tip nasleđivanja nije tačno utvrđen. S obzirom na to da u mehanizmu nastanka bolesti glavnu ulogu imaju polni hormoni, to se bolest javlja posle puberteta. Počinje najčešće između 18. i 25. godine života, ali kod žena može početi i do 40. godine.
Testosteron preko svog aktivnog metabolita sprečava rast dlake u nasledno preosetljivim folikulima dlake. Taj proces se kod muškaraca odvija uz normalne vrednosti testosterona, a kod nekih žena se mogu naći povišene vrednosti testosterona.
Kod žena se javlja blaga proređenost kose u temenoj regiji glave, ali nikad ne dolazi do potpunog gubitka kose kao kod muškaraca. Ako dođe do potpune ćelavosti, onda je reč o endokrinološkom oboljenju žene i na tom polju treba tražiti uzrok ćelavosti.
Ženama se daje hormonska terapija, antiandrogeni koji snižavaju i sprečavaju stvaranje androgena. Kod žena je retko potrebno pribegavati presađivanju kose.
Međutim, postoji još jedan tip ćelavosti koji se zove alopecia areata, kada kosa opada “na pečate”, pa na glavi ostaju okrugla, jasno ograničena polja na kojima dlaka potpuno nedostaje. Uzrok ovog oboljenja nije poznat, uočava se porodična pojava u četvrtini slučajeva, ali se smatra da je ova bolest autoimune prirode jer se često javlja udružena sa drugim autoimunim bolestima. Često biva podstaknuta emocionalnim stresom ili nekim drugim faktorima.
Žene češće obolevaju, a bolest se može razviti i u ranom detinjstvu. Veoma retko, opadanje kose može da napreduje do potpunog gubitka kose, a ponekad i do gubitka svih dlaka na telu. Bolest je nepredvidiva. Ponekad traje nekoliko meseci do godine, a nekad i doživotno. Uglavnom se javljaju nove epizode tokom celog života. Primenjuje se više metoda lečenja, ali je uspeh lečenja teško proceniti. Često je bitna pomoć psihologa, naročito u težim oblicima bolesti.
Neretko, opadanje kose može biti posledica određenih stresnih situacija: težak emocionalni stres, porođaj, visoka telesna temperatura, operacija, smanjena funkcija tireoidne žlezde, različite hronične sistemske bolesti, upotreba nekih lekova, a čak i oralnih kontraceptiva (antibebi pilule). Kosa počinje da opada tri do četiri meseca nakon stresne situacije, dnevno može da ispadne i do 700 dlaka, pa se može desiti da opadne i 50% kose. Međutim, ovaj proces je reverzibilan, posle dva do tri meseca dolazi do postepenog obnavljanja kose i ona će se potpuno obnoviti u toku narednih meseci. Lečenje nije potrebno.
Može se desiti da kosa naglo opadne posle delovanja određenih faktora. Ovakav gubitak kose izazivaju teške traume: terapija citostaticima (u lečenju maligniteta), jonizujuće zračenje, drastične dijete za mršavljenje i dr. I u ovim slučajevima kosa opet izraste.
Kao posledica mehaničkih povreda, nekih infekcija i oboljenja koja dovode do stvaranja ožiljka na kosmatom delu glave, javlja se trajni gubitak kose na mestu ožiljka.
Netačna su nagađanja da je ćelavost posledica dugogodišnjeg nošenja duge kose ili nošenja kapa i šešira.
1 folikul – struktura u koži u kojoj se stvara dlaka
 
 
Natasha A. S.
Izvori:
-Lalević-Vasić B., Medenica Lj., Nikolić M.: Dermatovenerologija, Beograd, Savremena administracija, 2002.
-Internet
http://www.labris.org.rs/zensko-zdravlje/aeelavost-kod-ena.html

Нема коментара:

Постави коментар